Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Oročena štednja građana veća za 8,3 milijarde kuna

Potkraj listopada ove godine oročena štednja građana iznosila je 125,2 milijarde kuna što je za oko 100 milijuna kuna više nego potkraj rujna.

Gledajući podatke na godišnjoj razini, a prema HNB-ovim podacima, oročena štednja građana potkraj listopada u odnosu na lanjski viša je za oko 8,3 milijarde kuna.

Kad je riječ o ukupnim depozitima, oni su potkraj listopada iznosili 279,7 milijardi kuna, a u rujnu 280,5 milijardi kuna. Dakle, podaci pokazuju da se građani sve više okreću oročenoj štednji koja je jedna od najsigurnijih oblika štednje jer su, podsjetimo, štedni ulozi osigurani do iznosa od 400.000 kuna.

Trendove su komentirali analitičari koji su upozoravali da se tijekom ljetnih mjeseci moglo očekivati povećanje oročene štednje, što se pripisivalo sezonskim utjecajima, odnosno dinamiziranju prihoda od turizma.

Međutim, analitičari su istaknuli i da bi godišnji rast depozita stanovništva ove godine trebao biti slabiji nego lani, i to zbog toga što kućanstva imaju manje raspoloživog dohotka za štednju, ali i zbog nižih kamatnih stopa na oročene depozite dogovorene tijekom 2010. godine u odnosu na 2009. godinu.

Podsjetimo, prošle godine štednja stanovništva povećana je za 11,4 milijarde kuna (8 posto rasta) od čega se 5,9 milijardi odnosilo na nove depozite (4,2 posto rasta). Na ostvareno povećanje štednje osjetno je utjecalo smanjenje prinosa na alternativna kratkoročna ulaganja što je destimuliralo nova ulaganja u novčane fondove. Ozbiljna alternativa oročenoj štednji po prinosima bila su tek ulaganja u obvezničke fondove.

Također, analitičari prognoziraju da će se realni prinosi na štednju u bankama u Hrvatskoj dugoročno dodatno smanjivati (nakon ulaska u Uniju), a povećat će se ponuda alternativnog financijskog ulaganja. Veći prinosi na ulaganja odražavat će i viši stupanj rizika, no s pomakom od krize smanjivat će se averzija građana prema riziku.